Poreklo pidžina i kreola

Jedno od glavnih i najkontroveznijih pitanja se tiče porekla pidžina i kreola. Uprkos brojnim raspravama i velikoj količini informacija o lingvističkim i socijalno-istorijskim podacima, naučnici još uvek nisu uspeli da pronađu odgovor na sledeća pitanja:

1. glavni lingvistički input od koga je nastao kreol

2. lingvistički procesi i mehanizmi koji uslovljavaju nastanak kreola

3. rezultat nastanka kreola

Neslaganje oko ovih pitanja se svodi na dve pretpostavke. Prvo, naučnici proučavaju kreole koji su nastali u delimično različitim društvenim okruženjima. Dakle, na nastanak kreola su uticali delimično drugačiji inputi i procesi i samim tim su nastali kreoli koji se, ligvistički gledano, relativno razlikuju. Drugo, različiti naučnici podržavaju različite teorije o nastanku kreola. (ograničena monogenetska teorija, teorija o poreklu evropskog dijalekta, teorija o jezičkom kontaktu…)

 

Poreklo pidžina i kreola je u vezi sa vladavinom jedne zajednice nad drugom, jasno je da odnosi sila utiču na stvaranje i pojavu pidžina, kada je u pitanje kreolski reč je o uskraćivanju jezika. Iako je nastao iz vertikalnog odnosa tj isključivo razumevanja gazde, kreolski postaje sastavni deo horizontalnih odnosa – razumevanje među robovima (Žan Kalve 1981). Zajedno sa kreolima, pidžini su najbolji dokaz o tome kako se jezik menja i prilagođava u skladu sa potrebama društva. Prelaženjem sa pidžina na kreol dolazi do širenja već postojećih jezičkih struktura, u oblasti vokabulara, gramatike i stila, prilagođavajući ih svakodnevnim zahtevima govornika maternjeg jezika. Naime, kreol je potpun jezik prilagođen za svaku govornu situaciju svojih korisnika, s tim štio može ili ne mora biti kodifikovan kao standardni, službeni jezik. Moguće je imati i službeni jezik pored kreolskog, što ne poništava vrednost i značaj ovog jezika. Razvijanje kreolskog jezika uglavnom je na štetu drugih jezika koji se govore na tom području, povećavanjem broja govornika kreola moguće je prouzrokovati smanjenje broja govornika ostalih jezika, ali i sam kreol može biti ugrožen. Standardni jezik ima položaj vezan za društveni prestiž, obrazovanje i bogatstvo, dok kreolski jezik nema takav status. Dolazi do pojave dekreolizacije, tj. nastaje veliki pritisak na više varijeteta kreolskog govora na različitim teritorijama koji su udaljeni od standardnog jezika. Suprotno od ovakve reakcije je agresivan pristup govornika kreolskog prema standardnom jeziku – hiperkreolizacija, jer se oni koncentrišu na ono što smatraju čistim oblikom kreolskog. Gula je kreol na bazi engleskog koji se govori na jugoistočnoj obali SAD i ima preko 150.000 govornika, čabakano je kreol na bazi španskog, govori se u Zamoangi na Filipinima, rodrigeski kreol je francuski kreol koji upotrebljava oko 17.000 ljudi na ostrvu Rodriges blizu Mauricijusa (Kristal 1987).